Hitna medicinska služba (HMS) prva je karika u lancu zbrinjavanja hitnog pacijenta, odnosno svih onih kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje. Njezin značaj prepoznao je i Hrvatski sabor te je 2013. godine, na inicijativu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, 30. travnja proglasio Nacionalnim danom HMS-a i tako pružio veliko priznanje i podršku svim djelatnicima hitne medicine u njihovom profesionalnom i predanom radu. Nacionalni dan HMS-a prilika je da se građane upozna s organizacijom i djelokrugom rada ove odgovorne i zahtjevne javnozdravstvene djelatnosti te da ih se senzibilizira i osvijesti o važnosti pravodobnog prepoznavanja hitnih stanja, pravilnog pozivanja HMS-a, kao i poznavanja jednostavnih postupaka pružanja pomoći.

Ove godine u fokusu nam je iznenadni srčani zastoj od kojeg u Hrvatskoj svakog sata umre jedna osoba, odnosno 24 osobe dnevno te 9000 naših sugrađana godišnje. Crnu statistiku moguće je izbjeći brzom intervencijom neposrednih očevidaca, stoga će u utorak, 30. travnja 2024. godine, s početkom u 10 sati na Poljani djelatnici HMS-a provesti javnozdravstvenu akciju “Dan kada učimo spašavati živote!”. Tom prigodom upozorit će građane na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja te ih educirati o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD).

U Iskra brodogradilištu u Šibeniku danas je položena kobilica prve od šest brzih brodica koje se grade u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama, a prigodnoj svečanosti su, uz predstavnike Ministarstva zdravstva i brodogradilišta, prisustvovali i predstavnici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Vedrana Anđelić, struč. spec. oec. i Damir Važanić, mag. med. techn.

“Ovo je velik iskorak za hitnu medicinsku službu, za sve otočane i naše turiste. Polaganje ove kobilice pokazuje prve plodove suradnje Ministarstva zdravstva i Ministarstva pomorstva na uspostavi hitne pomorske medicinske službe koju za sada nemamo. Ovim osiguravamo i kvalitetnu opremu za spašavanje života svih ugroženih i oboljelih koji su udaljeni od kopna”, istaknula je tom prigodom Danica Kramarić, dr. med. iz Ministarstva zdravstva. Naglasila je kako će ministarstvo i dalje ulagati u ljudske resurse za što ima i potporu EU fondova. “Hitnu medicinsku službu vidimo i kao strateški nacionalni interes. Uvrstili smo je u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. do 2027. te djelujemo i u segmentu razvoja ljudskih resursa”, zaključila je doktorica Kramarić.

HZHM je inicijator projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama vrijednog više od 77 milijuna kuna, za koji je 85 % sredstava osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 % iz državnog proračuna. Kao preduvjet za dobivanje EU sredstava, HZHM je prethodno proveo izradu studije izvodljivosti uspostave hitne pomorske medicinske službe. Nakon što je Vlada RH dala “zeleno svjetlo” Ministarstvu zdravstva kao nositelju provedbe projekta, u Zadru je u listopadu 2021. godine resorni ministar Vili Beroš potpisao ugovor o izgradnji i opremanju pomorske flote za hitnu medicinsku skrb sa zajednicom brodograditelja koju čine Tehnomont Brodogradilište Pula i Iskra brodogradilište 1 d. o. o. iz Šibenika.

Domaći konzorcij obvezao se izgraditi šest brodica koje će biti potpuno opremljene suvremenom opremom nužnom za pružanje hitne medicinske skrbi. Prema ponudi, brodice će biti duge oko 15 metara i postizat će maksimalnu brzinu od 35 čvorova u roku od pet minuta od pokretanja pogonskih strojeva. Izgrađene od aluminijske legure, moći će ploviti i u najtežim uvjetima na moru, poput olujnog nevremena, a imat će i funkciju samoispravljanja u slučaju prevrtanja. Brodice će svoje vezove imati u Dubrovniku, Malom Lošinju, Rabu, Supetru, Šibeniku i Zadru, a trebale bi biti isporučene za dvije godine. Zahvaljujući njima, stanovnici otoka i otočnih područja koji gravitiraju ovim lokacijama imat će dostupniju pravovremenu hitnu medicinsku skrb, što je od izuzetne važnosti ne samo za zdravlje nego i za cjelokupnu kvalitetu života otočana.

Preuzeto s internet stranica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (https://www.hzhm.hr)

U okviru projekta Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje), Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) danas je organizirao prvo od najavljenih 80 predavanja za zdravstvene djelatnike izvanbolničke hitne medicinske službe (HMS). Riječ je o predavanju Osnovno održavanje života djece i odraslih, a održao ga je specijalist hitne medicine Adis Keranović, dr. med. iz Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Uvijek aktualnu temu u hitnjačkim krugovima o osnovnim mjerama održavanja života, doktor Keranović u potpunosti je uskladio s posljednjim smjernicama Europskog društva za reanimatologiju iz 2020. godine. Posebnu pažnju posvetio je specifičnostima ovog hitnog medicinskog postupka kod djece – po dobi i veličini djeteta, odnosno mjestu masaže, dubini i ritmu kompresija, načinu ventilacije, inicijalnim upusima te načinu otvaranja dišnog puta. “Četiri su ključna koraka koja pomažu preživljavanju osoba koje su doživjele iznenadni srčani zastoj. Prva je rano prepoznavanje i pozivanje HMS-a, drugi su rane osnovne mjere održavanja života, a potom slijede rana defibrilacija i dolazak HMS-a”, istaknuo je tom prigodom doktor Keranović.

Zahvaljujući prethodnoj instalaciji moderne videokonferencijske i informatičke opreme te povezanosti županijskih zavoda s HZHM-om, predavanje su danas u realnom vremenu pratile dvije grupe polaznika iz zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije. Predavanje Osnovno održavanje života djece i odraslih održat će se i 24. veljače 2022. za preostale dvije grupe polaznika.

Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje) u vrijednosti od gotovo 5 milijuna kuna sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda, a njime će se u narednih 12 mjeseci educirati 700 liječnika te medicinskih sestara i tehničara izvanbolničkog HMS-a na daljinu. Projekt je započeo u ožujku 2021., a sredstva su dodijeljena u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” 2014. – 2020., pri čemu 85 % troškova sufinancira EU, a 15 % su nacionalna sredstva. Za vrijeme trajanja projekta održat će se 80 predavanja na 20 različitih tema koje su usko vezane za njihov djelokrug rada te im omogućiti stalan pristup novim znanjima, tehnikama i metodama rada.

Preuzeto s internet stranica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (https://www.hzhm.hr)

S ciljem poboljšanja pristupa održivim i visokokvalitetnim zdravstvenim uslugama, Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) danas je predstavio svoj projekt Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje) namijenjen djelatnicima izvanbolničke hitne medicinske službe (HMS). Projekt u vrijednosti od gotovo 5 milijuna kuna sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda, a njegovo predstavljanje označilo je početak edukacija na daljinu, odnosno tematskih predavanja iz područja hitne medicine kojima će se u idućih 12 mjeseci educirati 700 liječnika te medicinskih sestara i tehničara.

U sklopu projekta koji je započeo u ožujku 2021. godine nabavljena je videokonferencijska i informatička oprema kojom je 21 županijski zavod za hitnu medicinu opremljen i  telekomunikacijski povezan s HZHM-om, čime su stvoreni preduvjeti za provođenje edukacija na daljinu. Dodatno je izgrađena i web-platforma eUsavršavanje  koja će od sada pa na dalje služiti kao centralno mjesto organizacije i provođenja edukacija na daljinu, kao i arhiviranja svih edukativnih materijala, što će osigurati održivost projekta te omogućiti kontinuitet edukacija i nakon njegovog završetka.

“Svima nama u zdravstvu cilj je omogućiti pristupačnu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu za sve naše građane, a preduvjet za to su educirani zdravstveni djelatnici čije cjeloživotno usavršavanje prati razvoj novih smjernica rada i medicinskih saznanja”, istaknula je tom prigodom ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. te dodala kako HMS ima jednu specifičnost, a to je velika fluktuacija zdravstvenih radnika. Stoga je, naglasila je primarijus Grba-Bujević, njihovo kontinuirano usavršavanje nužno, što je županijskim zavodima za hitnu medicinu kao poslodavcima financijski i organizacijski izazovno ispratiti. “Projektom eUsavršavanje omogućili smo prijenos predavanja s centralne lokacije na više lokacija slušača, pa će se istodobno moći educirati velik broj zdravstvenih djelatnika u više županija. To će skratiti vrijeme koje inače potroše na višednevne klasične edukacije, utjecati na smanjenje troškova puta, a istodobno omogućiti brzu i dostupnu razmjenu znanja i novih informacija, što dodatno dobiva na važnosti u izazovnim vremenima poput ovih pandemijskih ili nekih budućih zdravstvenih kriza”, zaključila je ravnateljica HZHM-a.

Projektom eUsavršavanje postavljena je baza za daljnji razvoj e-Učenja u HMS-u, a ujedno se njime i djelatnicima HMS-a otvara mogućnost za telekonzultacije sa stručnjacima iz drugih grana medicine.

Preuzeto s internet stranica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (https://www.hzhm.hr)