Medicinski djelatnici

1. Da li je Hrvatski zavod za hitnu medicinu dio Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi republike Hrvatske?

Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) je javna, zdravstvena i samostalna ustanova, započeo je s radom u svibnju 2009. godine, a osnovan je temeljem Uredbe Vlade RH o osnivanju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu kojom su definirane njegove ovlasti i područje djelatnosti (NN, 28/09). HZHM provodi načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa hitnoj medicinskoj službi, podržavajući potrebu za specijaliziranim pristupom kako u izvanbolničkoj tako i u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Više informacija o samom Zavodu moguće je pronaći u ostalim rubrikama mrežnih stranica HZHM-a: www.hzhm.hr..

2. Je li  HZHM krovna ustanova na području hitne medicine u RH?

Hrvatski zavod za hitnu medicinu je krovna stručna ustanova u djelatnosti izvanbolničke i bolničke hitne medicine u RH. Misija je HZHM sudjelovati u osiguranju kvalitete i unapređenju pružanja hitne medicinske pomoći na cijelom teritoriju RH. HZHM ne pruža neposredne usluge hitne medicine(izvedbeno).

3. Zašto je krenula reorganizacija hitne medicinske službe?

Poznato je da u RH postoje različiti oblici, različita kvaliteta, različita očekivanja i različita izdvajanja za hitnu medicinsku službu (HMS). Dostupnost HMS većinom ovisi o organizaciji pojedinih službi i broju stanovnika. Postoje različiti modeli korištenja postojećih resursa, neracionalna je nabavka opreme koja je uglavnom zastarjela i neujednačena, kao i njeno korištenje. Otežan je razvoj i unapređenje sustava, nejasne su kompetencije i obrazovni kriteriji – nema sustavne edukacije, a značajna je i neusklađenost postupanja te načina i opsega pružanja hitne medicinske pomoći.

4. Što je cilj reorganizacije hitne medicinske službe?

Cilj je reorganizacije postići jednaku kvalitetu i dostupnost HMS u svim dijelovima Republike Hrvatske, kroz: poboljšanje učinkovitosti i ishoda sustava hitne medicine, povećanje usklađenosti u standardima usluga među županijama, povećanje učinkovitosti i brzine reakcije izvanbolničke hitne medicinske pomoći i poboljšanje učinkovitosti hitnih prijema u ciljanim bolnicama. Da bi se reorganizacija provela sukladno visoko postavljenim ciljevima, nužna je dobra priprema. Sve se promjene trebaju uvoditi postupno, temeljene na ozbiljnim i kontinuiranim analizama svih pokazatelja. Reorganizacija hitne medicinske službe neće nastupiti preko noći, nego tek nakon što svi preduvjeti i čimbenici budu ostvareni – od zakonodavnih uvjeta na dalje. Poslovanje HZHM podrazumijeva i potiče djelovanje na načelu maksimalne odgovornosti prema stanovništvu i prema djelatnicima hitne medicinske službe.

5. Što će pacijenti dobiti reorganizacijom hitne medicinske službe?

Kroz 5 godina od početka reorganizacije vrijeme dolaska time izvanbolničke HMP do pacijenta u gradu treba iznositi do 10 min. u 80% slučajeva, a u ruralnim sredinama do 20 min. u 80% slučajeva. Od dojave do dolaska u bolnicu ne smije proći više od jednog sata u 80% slučajeva. Radi se o svjetski priznatim standardima. U sklopu zadanih ciljeva iznimno je važna edukacija: treba osposobiti 200 liječnika specijalista hitne medicine i 220 medicinskih sestara/tehničara sa završenim dodatnim specijalističkim stručnim usavršavanjem iz hitne medicine, koji će mnogo kvalitetnije, te sukladno svjetskim standardima, preuzeti hitne medicinske usluge kroz Centre obiteljske medicine (COM).

6. Specijalisti u bolnicama rješavaju u svojem hitnom prijamu i slučajeve koji uopće nisu hitni, umjesto da ti pacijenti idu predviđenim putem preko liječnika opće medicine. Hoće li se to riješiti reorganizacijom?

Pacijent je u središtu, a pacijentu treba priznati mogućnost pogrešne procjene zdravstvenog stanja. Na zakonodavcu je da regulira zloporabu zdravstvenog sustava ako se ista dokaže. Ciljanom komunikacijom sa stanovništvom treba podizati svijest o odgovornom ponašanju svakog pojedinca. Reorganizacijom HMS predviđeno je osnivanje 21 objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP) u koji se uvodi trijaža, što bi trebalo uvelike doprinijeti rješavanju problema.

7. Želim specijalizirati hitnu medicinu, završio sam medicinski fakultet. Kome da pošaljem zamolbu?

Zamolba se šalje ustanovi (bolnici ili Županijskom zavodu za hitnu medicinu, ili za sada Domu zdravlja) kada ta ustanova raspiše javni natječaj za specijalizaciju iz hitne medicine za doktore medicine po prethodno dobivenoj suglasnosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.

8. Postoji li katedra hitne medicine na medicinskom fakultetu?

Za sada ne postoji katedra za hitnu medicinu, kao što ne postoje niti specijalisti hitne medicine RH budući da je to potpuno nova specijalizacija u našoj zemlji. U prvo će vrijeme katedru za HM sačinjavati stručnjaci iz onih grana medicine koje su ključne za edukaciju specijalista HM. Hitna medicina objedinjuje znanje i vještine različitih specijalnosti. U tome i jest veliki izazov, jer vrsni stručnjak jednog područja ne mora nužno jednako dobro poznavati druga područja.

9. Govori se o posebnoj edukaciji vozača hitne medicinske pomoći. O čemu se radi? Hoće li se mijenjati plaće?

Svi će djelatnici izvanbolničke HMS, pa tako i vozači, biti obuhvaćeni propisanim edukacijama, u cilju podizanja znanja i vještina za obavljanje propisanih radnih zadataka. Propisanom edukacijom vozači će, prema stečenim kompetencijama, sudjelovati u radu tima izvanbolničke HMS. Osobni dohodak određen je pravnim propisima RH.

10. Koja je uloga županijskih zavoda za hitnu medicinu? Koliko ih je osnovano?

Županijski zavod za hitnu medicinu je operativna zdravstvena ustanova u djelatnosti izvanbolničke HMS, koja osigurava pružanje izvanbolničke hitne medicinske pomoći u svojoj županiji, u istu svrhu surađuje sa susjednim županijama, sa svim sudionicima u procesu zbrinjavanja hitnog pacijenta, kao i s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu. Ovim načinom rada izvanbolnička hitna medicinska služba prestat će biti rigidna i vezana uz granice županija. Fleksibilnost novog sustava postići će se uspostavom jedinstvenog sustava rada između prijavno-dojavnih jedinica i redistribucijom timova na terenu, pa će na intervenciju ići najbliži tim. Sada je to nemoguće jer u praksi hitna medicinska služba ne funkcionira kao jedinstveni sustav, ne zna se tko i što radi i gdje nedostaju timovi.Osnivanje županijskih zavoda za hitnu medicinu je kontinuirani proces koji je u tijeku, a treba biti završen do 31. prosinca 2011. Dinamiku osnivanja možete pratiti na www.hzhm.hr.

izvor: www.hzhm.hr